9. svibnja 2025. - na poziv gđe Dominice Manole, predsjednice Ustavnog suda Moldove, koji predsjeda Europskom konferencijom ustavnih sudova (CECC), te Javiera Cremadesa, predsjednika World Jurist Association i World Law Fundation, predsjednik dr. Miroslav Šeparović sudjelovao je u radu Svjetskog kongresa prava (World Law Congress) održanog od 4. do 6. svibnja o.g. u Santo Domingu, Dominikanska Republika.
Organizator, Svjetsko udruženje pravnika (WJA), i ove je godine okupilo brojne sudionike, predsjednike i suce ustavnih i vrhovnih sudova, međunarodno priznate stručnjake iz brojnih zemalja, globalne lidere, odvjetnike i druge stručnjake, koji su kroz paralelne panele raspravljali o ostvarivanju vladavine prava. Na panelu o neovisnosti sudstva, etičkom kodeksu i ostvarivanju ustavnih vrijednosti predsjednik dr. Šeparović govorio je o ulozi hrvatskog Ustavnog suda u zaštiti samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti početno istaknuvši da načelo diobe vlasti i samostalnost i neovisnost sudbene vlasti spadaju u temeljna načela hrvatskog ustavnog poretka i pretpostavke su za ostvarenje vladavine prava. Kroz relevantnu praksu iznio je najvažnija stajališta Ustavnog suda vezana uz spomenutu temu. Na tom su panelu, kojim je predsjedao dr. Stephan Harbarth, predsjednik Saveznog ustavnog suda Njemačke, govorili i Gonçalo de Almeida Ribeiro, dopredsjednik Ustavnog suda Portugala, Petr Angyalossy, predsjednik Vrhovnog suda Češke, Napoleón Estévez Lavandier, predsjednik Ustavnog suda Dominikanske Republike te Edgardo Cáceres Castellanos, sudac Vrhovnog suda Hondurasa i dopredsjednik Nacionalne pravne akademije Hondurasa.
Na ceremoniji zatvaranja španjolski Kralj Filip VI dodijelio je Soniai Sotomayor, sutkinji Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, WJA nagradu za doprinos miru i slobodi u svijetu. Tu su nagradu, među ostalima, primili i Winston Churchil, Nelson Mendela, španjolski Kralj Filip VI i Europska komisija. Sudionicima su se također obratili predsjednik Dominikanske Republike Luis Abinader te predsjednik Saveznog ustavnog suda Njemačke dr. Stephan Harbarth.