Predsjednik Ustavnog suda
Republike Hrvatske
dr. sc. ŠEPAROVIĆ, MIROSLAV (1958.)
sudac Ustavnog suda RH (14. travnja 2009. - 12. listopada 2017.)
predsjednik Ustavnog suda RH (13. lipnja 2016. - 12. listopada 2017.)
sudac Ustavnog suda RH (13. listopada 2017. - )
predsjednik Ustavnog suda RH (13. listopada 2017. - 12. listopada 2021. )
predsjednik Ustavnog suda RH (13. listopada 2021. - )
Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine Pravosudni ispit položio 1983., a javnobilježnički 1994. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava i obiteljsko pravnih znanosti stekao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. obranivši disertaciju pod nazivom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske".
Po završetku studija zapošljava se kao pravni referent u Vinari Blato u Zagrebu (1981. - 1983.). U isto vrijeme obavlja vježbeničku praksu na Općinskom sudu u Zagrebu te tadašnjem Okružnom sudu u Zagrebu, a potom radi u Vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko (1984. - 1986.). Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. U Ministarstvu pravosuđa zaposlen od 1989. na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obnaša dužnost ministra pravosuđa. U tom razdoblju sudjelovao je u izradi i provođenju propisa iz građanskopravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva. Dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost obavlja od 1998. do 1999. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te od 2005. osnivač Odvjetničkog društva Šeparović i Partneri sa sjedištem u Zagrebu. Bio je član Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na kojem Sudu je jedno vrijeme bio branitelj, Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjski član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Autor je i koautor više knjiga i članaka iz područja građanskog i javnog prava i to: Otkup stanova u društvenom vlasništvu i denacionalizacija - Denacionalizacija građevinskog zemljišta (Zbornik radova, Organizator, Zagreb, 1991.), Zakon o izvlaštenju (Ivica Crnić i Miroslav Šeparović, Informator, Zagreb, 1994.), Stranci kao stjecatelji prava vlasništva nekretnina (Mladen Žuvela i Miroslav Šeparović, u Zborniku radova, Organizator, Zagreb, 1993. i u Zbirci osnovnih propisa iz područja vlasničkopravnih odnosa, Informator, Zagreb, 1995.), Komentar Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Snježana Bagić, Mladen Žuvela i Miroslav Šeparović, Organizator, Zagreb, 1997.), Imovinskopravni aspekti legitimnih očekivanja (Hrvatska pravna revija, 2011.), Prava djece na susrete i druženja s roditeljima (Hrvatska pravna revija, 2012.), Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakon o zemljišnim knjigama u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske (Snježana Bagić i Miroslav Šeparović, Inženjerski biro, prosinac 2017.), Ustavno jamstvo prava vlasništva (HAZU, Modernizacija prava, 2018.), Novi izazovi pred Ustavnim sudom RH: Ustavni sud kao zaštitnik temeljnih ustavnih vrijednosti i medijator društvenih zbivanja (HAZU, Modernizacija prava, 2021.), Ograničenje vjerskih okupljanja i prakticiranje bogoslužja u vezi s rješenjem Ustavnog suda br. U-II-5709/2020 i U-II-5788/20 od 23. veljače 2021. (Novi informator, 2021.) te Suprotstavljena prava u najmu stanova - kako do rješenja? (Snježana Bagić i Miroslav Šeparović u Liber Amicorum Mladen Žuvela, Organizator 2022.). Autor je knjige Dobrobit djeteta i najbolji interes djeteta u sudskoj praksi, Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud Republike Hrvatske (Novi Informator, 2014.), za koju je dobio priznanje Zaklade dr. Jadranko Crnić kao djelo od osobite važnosti za unapređenje pravne struke u Republici Hrvatskoj u 2014.
Sudionik je više domaćih i međunarodnih konferencija, savjetovanja i seminara.
Odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Spomen medaljom Vukovar i Redom kneza Branimira s ogrlicom.